Gammbi
| |||
Jobbitoore leydi: Ƴellitaare, Jam, Yaajeende | |||
![]() | |||
![]() | |||
Ɗemngal laawɗinaangal | Enngeleere | ||
Laamorde | Bannjulu | ||
Saare ɓurnde caʼe fuu mawnude | Serrekunda | ||
Jagorɗo Adama Barrow | |||
![]() | |||
Map of The Gambia (Gammbi) in English |
Gammbi (en. Gambia) ko leydi tokoosiri lommbiindi e nder Senegaal, to hiirnaange Afirik. Mbertudi leydi ndin ko 11.295 km2, jamaa hoɗuɗo e mayri no hewtaynoo fewndo hitaande dowgu 2013 yimmɓe 1.882.450. Laamorde (kapital) leydi Gammbi yo Bannjulu (en. Banjul). Hindi jeeyaa e leyɗe CEDEAO (ECOWAS).
Jubbannde e taariixa leydi ndii
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gammbi hino jeyanoo e laamateeri Maali ndin.
E hitaande alif 1455, Portokeesuuɓe ɓen fuɗɗino joɗɗinde kontuwaaruuji e takko maayo Gammbi ngon, fii yuɓɓingol ngeeygu jiyaaɓe ɓaleeɓe. E hitaande 1723, Enngeleeɓe ɓen woni e soodude leyɗeele e nder Gammbi. Doy-doy, ɓe jooɗii e kaal leykal lommbiikal e nder Senegal, to Faransiiɓe ɓen jooɗinoo. Ɓen etii haa ronki riiwude Enngeleeɓe ɓen, ɓe siifidi e maɓɓe nanondiral 1889. Ittude 1894 Gammbi wonti leydi halfinaandi laamu Birtinkeʼen.



Gammbi heɓti hoore mum e hitaande 1965, Dawda Kairaba Jawara laatii hooreejo leydi arano on. [1]E hitaande 1981, koninkeejo wiʼeteeɗo Kukoy Sammba Saanyang faalaa liɓude laamu makko. Kono Senegal immini koninkooɓe mum, ɓen yahi Gammbi artiri Jaawara ka laamu. Ontuma Senegal e Gammbi hawtiti waɗi konfederasiyon Senegammbi (kawtital leyɗe ɗiɗi) kono ngal kawtital ronki ñiiɓude, ngal fogi 1989.
Ñannde 22 yuliyuhu (morso) 1994 sentere ofisiyeeɓe nde kapiten Yaayaa Jamme ardii ƴetti laamu ngun e juuɗe Jaawara. Hino jeyaa e sababeeji on kuudetaa ronkugol Jaawara humnande caɗeele fagguduyankooje leydi ndin gila jeytal hoore mayri.
Gila 1994 ko Yaayaa Jamme tun laamii sabu wonnde kala woote no woodi, ɗuuɗal feddeeji dawroyankooji no woodi, ko kanko tun foolata ka woote. Laamu Gammbi ngun no woowi siforeede bonanndeeji ɗuuɗuɗi feewde jojjanɗe neɗɗanke, teeŋtii non ndimaaku jaayndeeji (jurnaluuji). Yaayaa Jamme no anndiraa kadi giggol ɓurtungol wonande waccoore e añugol ŋiñere.
Laamu Yaya Jammeh gasi ko e hitaande 2016. Ko biyeteeɗo Adama Barrow fooli ɗuum e woote gardagol leydi e hitaande 2016[2].
Leƴƴi e ɗemɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Leƴƴi Gammbi ɗɗumeƴƴi e ɗ in seertaa e leƴƴi 2016.leyɗe takk.iiɗe ɗon ɗen: Seɓɓe (Manndinkooɓe), Njolfuɓe, Fulɓe, Sarankulleeɓe, Jaakankeeɓe, Jolaaɓe. Ɗum e wonde ko enngeleere tun woni ɗemngal laawɗinaangal ngal, ko ɗee ɗoo ɗemle tati ɓuretee wowleede e leydi ndin: manndinkoore, njolfoore, pulaar. Fulɓe Gammbi, ko ɓuri heewde kon, ko Firdunkooɓe (Fulaadunaaɓe) kono Fulɓe Fuuta Jaloo kadi no heewi.
Dina
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Ko ina tolnoo e 96% e Gammbiyanaaɓe ko juulɓe. Won heen ko juulɓe sunnit en won heen ko maliki suufiyankooɓe. Renndo kerecee en ina waɗi fotde 4% e yimɓe leydi ndii. ɓe ɓuri taweede ko e laamorgo Banjul e saraaji mum[3].
Galluure
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Serrekunda 362.986 (2013)
- Brikama 84.608
- Bakau 53.766
- Bannjulu 34.828
Gallery
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]-
Gammbi
-
Serekunda
-
Brikama
-
Bakau
-
Bannjulu
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Yunus S. Saliu. "The Gambia’s Historic Path to Independence: A Nation’s New Dawn." *Voice Gambia*, February 17, 2025. https://voicegambia.com
- ↑ https://www.bbc.com/news/world-africa-38183906
- ↑ https://dhsprogram.com/pubs/pdf/FR289/FR289.pdf
![]() | |
---|---|
Aljeri | Anngolaa | Benen | Boosuwaana | Burkina Faso | Burunndi | Caadi |Eritereya | Gabon | Gammbi | Gana | Gine | Gine-Bissaawo | Gine Ekwatoriyal | Kamerun | Kapu Werde | Keniya | Kodduwaar | Labiriyaa | Maali | Mozammbik | Muritani | Namibiya | Niiser | Niiseriya | Sarliyon | Senegaal | Somaaliya | Togo |