Idi na sadržaj

Somalci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Somalci
Ukupno stanovništva
28–30 miliona
Regije sa značajnim stanovništvom
Somalija15 miliona
Etiopija8,5 miliona
Kenija2,4 - 3 miliona
Džibuti534.000
Jemen400.000–1.133.000
SAD145.812
UK98.000–250.000
UAE90.900
Oman80.000
Švedska66.369–95.000
Kanada62.550
Tanzanija60.000
Norveška43.196
Uganda41.515
JAR40.000
Holandija39.737
Njemačka38.675
Saudijska Arabija34.000–67.500
Egipat22.709
Danska21.210
Finska20,944
Australija16,169
Italija8,228
Švicarska7,025
Austrija6,161
Šablon:Podaci o zastavi Turskaa5,518
Jezici
somalski
Religija
sunitski muslimani
Vezane etničke grupe
Kušiti

Somalci ili Somalijci su pripadnici kušitskog naroda koji naseljava uglavnom područje Afričkog roga.[1] Ogromna većina Somalaca govori somalski jezik, koji je dio kušitske grane afroazijske (nekadašnje Hamitsko-semitske) porodice jezika.[2] U religijskom pogledu Somalci su uglavnom sunitski muslimani.[3] Etničkih Somalaca ima oko 28 do 30 miliona i uglavnom su koncentrisani u Somaliji (oko 15 miliona),[4] Etiopiji (8,5 miliona), Keniji (2,4–3 miliona) i Džibutiju (534.000).[5]

Somalska dijaspora je također brojna i nalazi se na području Bliskog istoka, Sjeverne Amerike, Zapadne Evrope, regije Afričkih velikih jezera, Južne Afrike i Okeanije.

Etimologija

[uredi | uredi izvor]
Knjige pisane na somalskom jeziku

Dir, najstariji zajednički predak nekoliko somalskih klanova, generalno se smatra izvorom etnonima Somalaca. Naziv Somalac je izvedeno iz riječi soo i maal, što spojeno znači ići i mlijeko što je referenca na sveprisutno pastirstvo somalskog naroda.[6] Druga vjerodostojna etimologija predlaže da je termin Somalac izveden iz arapskog jezika za bogati što opet upučuje na somalijsko bogatstvo u stočnom fondu.[7]

Somalski jezik je dio kušitskog ogranka afroazijske porodice jezika. Najbliži srodni mu jezici su afarski i saho jezik. Somalski je najbolje standardizovan jezik iz kušitskog ogranka jezika sa akademskim studijama koje datiraju još od 1900. godine.

Tačan broj govornika somalskog nije poznat. Jedan izvor procjenjuje da u samoj Somaliji ima 7,78 miliona govornika i 12,65 miliona govornika na globalnom nivou. Somalskim jezikom govore etnički Somalci u Velikoj Somaliji i somalijskoj dijaspori.

Somalski jezik je službeni jezik ne samo u Somaliju već i u Džibutiju i Somalilandu a kao jezik manjine priznat je i u Etiopiji i Keniji.

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Kultura Somalaca je spoj tradicija razvijenih nezavisno i kroz interakciju sa susjednim i udaljenim narodima i civilizacijama. Najveći uticaj na kulturu Somalaca ostvarili su narodi sjeveroistočne Afrike, Arapskog poluostrva, Indije i jugoistočne Azije.

Izrada tekstilnih proizvoda u Somaliji je nastavak drevne tekstilne industrije, kao i kultura rezbarenja drveta, keramike i monumentalne arhitekture koja dominira somalijskim interijerima i pejzažima. Somalska tradicija u pomorstvu tokom historije uticala je na različite oblasti društvenog života Somalaca. Primjera radi, somalska kuhinja sadrži uticaje kuhinje jugoistočne Azije. Zbog strastvene ljubavi prema somalskom narodu i njegove poezije, Somalce su učenjaci često nazivali nacijom pjesnika i nacijom bardova, uključujući, između ostalog, kanadsku književnicu Margaret Laurence.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Somalia". World Factbook. Central Intelligence Agency. 14. 5. 2009. Arhivirano s originala, 1. 7. 2016. Pristupljeno 9. 7. 2019.
  2. ^ "Somali-people". Britannica.
  3. ^ Mohamed Diriye Abdullahi, Culture and Customs of Somalia, (Greenwood Press: 2001), p.1
  4. ^ "World Population Prospects - Population Division - United Nations". Arhivirano s originala, 15. 6. 2020. Pristupljeno 9. 7. 2019.
  5. ^ [1] – Ethnologue.com
  6. ^ I. M. Lewis, A pastoral democracy: a study of pastoralism and politics among the Northern Somali of the Horn of Africa, (Oxford University Press : 1963), p.12.
  7. ^ Lewis, I. M.; Said Samatar (1999). A Pastoral Democracy: A Study of Pastoralism and Politics Among the Northern Somali of the Horn of Africa. LIT Verlag Berlin-Hamburg-Münster. str. 11–13. ISBN 978-3-8258-3084-7.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]